Valjevo, Krupanj -- Bez boljeg samoorganizovanja proizvođača maline, ne može se očekivati postizanje većeg plasmana i cena na duži rok.
To podrazumeva zajednička ulaganja u podizanje hladnjača i pogona za preradu maline, kako su već uradili voćari u drugim krajevima Srbije kada se radi o proizvodnji šljive, jabuke i kajsije, ocenili su učesnici savetovanja o proizvodnji maline u Brankovini kod Valjeva.
Na savetovanju su, nažalost, učestvovali samo proizvođači ovog voća, a izostali su predstavnici hladnjača, izvoznika, nadležnog ministarstva i ostalih koji mogu da pomognu u unapređivanju malinarstva.
U podrinjsko-kolubarskom kraju, koji je centar proizvodnje kvalitetne maline u Srbiji, stručnjaci sa 5.000 hektara ovog leta očekuju prosečne prinose od 5-6 tona po hektaru, koji će završiti u svežem stanju na evropskim trpezama.
Predstavnici hladnjača svaki kilogram maline plaćaju od 70 do 80 dinara. To je dvostruko manje nego lane, zbog čega su proizvođači veoma nezadovoljni.
Navodno, cena maline ne može da bude veća zbog velikih zaliha neprodate maline od prošle godine, ali i sve veće konkurencije na svetskom tržištu.
Od početka berbe, inspekcije redovno obilaze malinjake i otkupna mesta ne dozvoljavajući nelojalnu konkurenciju kad se radi o cenama.
Ipak, u Brankovini se kilogram maline mogao kupiti po ceni od samo 150 dinara, čime više od hiljadu posetilaca nije bilo zadovoljno.